E fa'afefea ona ta'ita'ia le atina'e o le fa'atautaiga lanu meamata ma le maualalo-carbon

I le aso 11 o Iulai, 2022, na amata ai e Saina le 18th navigation day, o le autu o le "taʻitaʻia le tulaga fou o le lanu meamata, maualalo-carbon ma le atamai navigation".I le avea ai ma aso faapitoa o le faatinoga o le “World Maritime Day” na faatulagaina e le International Maritime Organization (IMO) i Saina, o lenei autu o loo mulimulita’i foi i le autu a le IMO mo le Aso o le Gataifale a le Lalolagi i le aso 29 o Setema o lenei tausaga, o lona uiga, “E fesoasoani tekinolosi fou. felauaiga lanu meamata”.

I le avea ai ma mataupu sili ona popole i ai i le lua tausaga talu ai, o felauaiga lanu meamata ua siitia i le maualuga o le autu o le World Maritime Day ma ua filifilia foi o se tasi o autu o le China Maritime Day, e fai ma sui o le aloaia o lenei tulaga e Saina ma le lalolagi. tulaga faalemalo.

O le atina'e lanu meamata ma le maualalo-carbon o le a i ai se aafiaga fa'aletonu i luga o pisinisi va'a, pe mai le fausaga o uta po'o mai tulafono faatonutonu va'a.I luga o le auala o le atinaʻe mai le malosi o felauaiga i le vaʻa, e tatau ona lava le leo ma taʻiala a Saina mo le lumanaʻi atinaʻe o vaʻa.

Mai se vaaiga macro, o le atinaʻe lanu meamata ma le maualalo-carbon o loʻo lagolagoina pea e atunuu i Sisifo, aemaise lava atunuu Europa.O le sainia o le Paris Agreement o le mafuaaga autu lea e faatelevave ai lenei faagasologa.O atunuu Europa o loʻo faʻateleina le valaʻau mo atinaʻe maualalo-carbon, ma o se afa o le aveesea o le kaponi ua tuʻuina atu mai le vaega tumaoti i le malo.

O le galu o le atinaʻe lanu meamata o vaʻa o loʻo fausia foi i lalo o le pito i lalo.Ae ui i lea, o le tali a Saina i felauaiga lanu meamata na amata foi i le silia ma le 10 tausaga talu ai.Talu mai le faʻalauiloaina e le IMO o le Energy Efficiency Design Index (EEDI) ma le Fuafuaga o le Pulega o le Malosiaga o le Vaʻa (SEEMP) i le 2011, o loʻo tali malosi atu Saina;O lenei taamilosaga a le IMO na faʻalauiloa ai le taʻiala mo le faʻaitiitia o kasa kasa i le 2018, ma sa faia e Saina se sao taua i le fausiaina o tulafono a le EEXI ma le CII.E fa'apena fo'i i faiga fa'ava-o-malo o le a talanoaina e le International Maritime Organization, ua tu'uina atu fo'i e Saina se fuafuaga e tu'ufa'atasia ai le tele o atunu'u tau atia'e, lea o le a iai se a'afiaga taua i le fa'atulagaina o faiga fa'avae a le IMO i le lumana'i.

133


Taimi meli: Nov-03-2022